Liga

From Wikipedia
E liu kei muri e dua na liga imatau ni tamata.

Na liga e dua veitiki vata kei iqaqalo cokovata ikuri ka tiko ena mua ni draliga se drayava ni eso na vakasucuna, vakabibi veitataqati, E vica tale vertebrate me vakataka na koala e vakavuqa ni dau vakamacalataki me "liga" ia me kena isosomi iqaqaso na e liu yava. Na rataboni e dau vakamacalataki tu me "liga" e dina ga ni sega na kena ivakalailai.[1]

Eso na veikaedauyaco tiko dauveitiki vakayagataka na vosavosa liga me baleta na ikuri ni matanivika ena drayava levucake vakararaba — kena ivakaraitaki, me vaka ena kedratou itukutuku se ratou lewe tolu matanivika ni vuka a oka kina na mate vakatautauvata ni rua na matanivika me vaka ena dainaso liga.[2]

Na liga ni tamata e kena ivakarau me lima matanivika: va ligaqu kei dua ivakalailai;[3][4] oqo e dau vakatokai vakasoqoni vata me lima ligaqu, ia, o koya na ivakalailai okati me dua vei ira na ligaqu.[3][5][6]E na 27 sui, sega ni okati kina na sui ni sesamami sui, ka duidui na kena iwiliwili vei ira na tamata,[7] 14 ka sai koya na yafa (veisosorataki, vakacegu kei veivakacalai) ni ligaqu kei ivakalailai. Na metacarcar sui ga e semata na ivakalailai kei na carci sui ni ilabeniika. Na liga vakatamata yadua e tu lima metacarcar[8] kei walu carci sui.

Na ligaqu era tu kina eso na vanua vavaku ni nave ena yago, ka sa ivurevure vutuniyau ni vakalelewa. E tiko talega vei ira na kaukauwa cecere duadua ni itutu ni yagodra; o koya gona, na yalo ni veitaratara e salavata kei na liga. Me vakataka na veigacagaca lelevu tale eso, na liga yadua e veiliutakitaki vakavinaka ena vuravura ni mona veibaqasaqa, me rawa kina ni soli yani—na digidigi ni liga e vinakati me baleta na itaviqaravi yadua me vaka na volavola kei na penikau, e vakaraitaka ni cakacaka tiko na mona yadua.

Vei ira na tamata, e dua na itavi bibi ni liga ena vago vosa kei saini vosa. Sa vakakina, na tini na matanifika mai na rua na ligana kei na tinikarua na ikava ni matanivola le va ligaqu (rawa ni tarai mai na ilabeniika) ka sa vakalevutaka na iwiliwili ni ivakarau ni naba kei vakadinadina iwalewale.

Veitikina[veisau | edit source]

  1. Thomas, Dorcas MacClintock; illustrated by J. Sharkey (2002). A natural history of raccoons. Caldwell, N.J.: Blackburn Press. p. 15. ISBN 978-1-930665-67-5.
  2. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Xing
  3. 3.0 3.1 Latash, Mark L. (2008). Synergy. Oxford University Press, USA. pp. 137–. ISBN 978-0-19-533316-9.
  4. Kivell, Tracy L.; Lemelin, Pierre; Richmond, Brian G.; Schmitt, Daniel (2016). The Evolution of the Primate Hand: Anatomical, Developmental, Functional, and Paleontological Evidence. Springer. pp. 7–. ISBN 978-1-4939-3646-5.
  5. Goldfinger, Eliot (1991). Human Anatomy for Artists : The Elements of Form: The Elements of Form. Oxford University Press. pp. 177, 295. ISBN 9780199763108.
  6. O'Rahilly, Ronan; Müller, Fabiola (1983). Basic Human Anatomy: A Regional Study of Human Structure. Saunders. p. 93. ISBN 9780721669908.
  7. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Schmidt 2003 105
  8. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Marieb