Suwiteni
| |||||
National anthem = Du gamla, du fria | |||||
![]() | |||||
Official languages = vaka-Suwiteni | |||||
Regional languages = Vualiku Sami, Vaka-Fini, Meänkieli, Romani, Yiddish | |||||
Capital = Sitokomi Capital population = 984,748 | |||||
Government type = Unitary parliamentary constitutional monarchy | |||||
King = Carl XVI Gustaf Riksdag Speaker = Andreas Norlén Prime minister = Ulf Kristersson (2022–) | |||||
Area = 385 207 km2[1] Area rank = 67 Water = 6 % | |||||
Population estimate = 10,588,230[2](2024) Population density = 14,5/km2 | |||||
Currency = Swedish krona Currency code = SEK | |||||
Time zone = CET +1 | |||||
Calling code = +46 | |||||
Internet (cctld) = .se |
O Suwiteni (Vosa Vakasuwiteni: Sverige), vakailesilesi e vakatokai na Matanitu o Suwiteni (Vosa Vakasuwiteni: Konungariket Sverige), e dua na matanitu ena Vualiku Iurope. E biuti Nowei ki na ra kei vualiku, mai Finiladi ki na tokalau, ka semati ki Denimake ena cevera ena dua na qala- wavu takoso na Qiqo Öresund. Na koroturaga kei na siti levu duadua o Sitokomi. E 10.4 milioni na iwiliwili taucoko ni tamata e Suwiteni; kei na iwiliwili lailai e ra ni 25 lewenivanua ena dua sikuea kilomita (65/sq mi). 87% ni vaka-Suwiteni vakaitikotiko ena veikoro iwasewase, ka koto kina e 1.5% ni taucoko vanua iwasewase. Na vakanamata cecere duadua e toka ena loma kei na ceva ni veimama ni matanitu.
Suwiteni e dua na matanitu vakatorocaketaki cecere ranked ikalima ena Human Development Index.[3]E dua na matanitu vakatui vakalawa kei na dua na demokarasi ni palimedi, kei na kaukauwa ni lawa e soli vei ira na 349-lewe ni unicameral Riksdag. E dua na matanitu duavata, ka wasei ki na 21 yasana kei 290 koro. Suwiteni e maroroya e dua na ivakarau ni bula raraba ni Nordic ka vakarautaka na veiqaravi ni bula raraba kei na vuli torocake vei ira na lewenivanua. E tiko kina na ika 14 GDP cecere duadua e vuravura ena dua na tamata ka itutu cecere sara ena ivakarau ni bula, bulabula, vuli, taqomaki ni galala vakamatanitu, veisisivi vakailavo, tautauvata ni ilavo, tautauvata ni tagane kei yalewa kei rawa-ka.[4][5] E lewena o Suwiteni na Matabose Iurope ena 1 January 1995 kei NATO ena 7 Maji 2024. E lewena tale ga na Matabose Vuravura, na Schengen Area, na Council of Europe, na Nordic Council, na World Trade Organization kei na Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD).
Veitikina
[veisau | edit source]- ↑ "Sweden country profile". BBC News. 1 March 2025. Archived from the original on 19 November 2023. Retrieved 1 March 2025.
- ↑ "Population statistics". Statistikmyndigheten SCB. Retrieved 1 March 2025.
- ↑ Human Development Report 2023-24: Breaking the gridlock: Reimagining cooperation in a polarized world. United Nations Development Programme. 13 March 2024. Archived from the original on 18 March 2024. Retrieved 16 March 2024.
- ↑ "OECD Better Life Index". OECD Publishing. Archived from the original on 1 September 2013. Retrieved 27 August 2013.
- ↑ "Global Competitiveness Report 2012–2013". World Economic Forum. 5 September 2012. Archived from the original on 10 December 2014. Retrieved 9 June 2013.