Yaloka
Na yaloka e dua na iyaya ni bula e tubu mai vua e dua na manumanu me kauta e dua na sela ni yaloka e rawa ni vakaluveni (na zygote) ka me vakasucumi mai kina e dua na embryo ena loma ni yaloka me yacova ni sa yaco na katonigone me dua na manumanu ka rawa ni bula vakataki koya, ena gauna oqori e vakasucu kina na manumanu.


E levu na arthropod, manumanu sui (sega ni wili kina dau vakasucu bula), kei moluska era dau vakaluveni na yaloka, dina ga ni so, me vaka na sikopioni, era sega ni vakaluveni. Na qasi yaloka, vuka yaloka, kei monotremata yaloka era biu tu mai wai ra qai wavoliti ira tu e dua na veitaqomaki qana, e rawa ni veisautaki rawa se sega ni veisautaki rawa. Na yaloka e vakasucumi ena qele se ena sova e dau maroroi ena loma ni dua na vanua katakata qai vinaka ni tubu tiko na embryo. Ni sa tubu vinaka na embryo sa qai vakasucu; qai e ramusu mai na qana yaloka. Eso na embryo e tiko na nodra bati yaloka vakalekaleka era vakayagataka mera vakacacana, paipo, se musuka na qana yaloka se na kena iubi.
Vei ira na tamata, yaloka e dua na kakana taleitaki ka ra basika ena menu e vuravura raraba. E se ivakatakilakila bibi tiko ga na yaloka ena italanoa kei na italanoa buli, e vakatakarakarataka na bula, veivakabulai, kei sucu tale. Era dau vakayagataki vakalevu me iukuuku. Na kumuni ni yaloka e sa dua na ka taleitaki ena so na itovo vakavanua, dina ga ni sa vakatabui na ivalavala oqo ena gauna oqo. Na yaloka ni toa e vakayagataki ena kena buli na itataqomaki ni veitauvi mate.
Yaloka ni veimataqali manumanu
[veisau | edit source]Na yaloka levu duadua e volai e mai vua e dua na qito tavuto ka a 30 cm × 14 cm × 9 cm (11.8 in × 5.5 in × 3.5 in) in size.[1] Qito tavuto yaloka e dau vakasucu ena loma ni tina. Ena 1.5 kg (3.3 lb) kei me yacova na 17.8 cm × 14 cm (7.0 in × 5.5 in), na yaloka ni ositereji e yaloka levu duadua vei ira manumanu vuka bula,[2] dina ga ni yali vuka elefaniti kei na so vuka vakaluveni na yaloka lelevu. Na colibri pi e vakatubura na yaloka ni vuka lailai duadua e kilai, e vakarautaki ena maliwa ni 6.35–11.4 milimita (0.250–0.449 in) balavu qai veimama na karamu na kena bibi (rauta ni 0.02 oz).[2]Eso na yaloka era biuta na qasi kei levu na ika, vuka, manumanu lalai, kei na so tale na manumanu sega ni sui e rawa ni lailai sara.
E vica na ilawalawa lelevu ni manumanu e dau tu vei ira na yaloka e rawa ni vakaduiduitaki rawarawa.
| Kalasi | Mataqali ni yaloka | Veivakatorocaketaki |
|---|---|---|
| Ika sega ni qaqalo | Mesolecitali yaloka, especially large in ika slim[3] | Ituvaki ni larva ni lampre, veivakatorocaketaki vakadodonu ena ika silm.[4][5] |
| Ika malumu sui | Makrolecitali yaloka vata yaloka kapisula[3] | Veivakatorocaketaki vakadodonu, vivipariti ena e so species.[6] |
| Ika sui | Makrolecitali yaloka, small to medium size, yaloka lelevu ena koelakanth[7] | Ituvaki ni larva, ovovivipariti ena e so species.[8] |
| Amphibian | Levu veimama makrolecitali yaloka ena veika kece species.[7] | Ituvaki ni luveni boto, veivakatorocaketaki vakadodonu ena e so species.[7] |
| Qasi | Levu makrolecitali yaloka, vakatorocaketaki tu vakataki koya mai na wai.[9] | Veivakatorocaketaki vakadodonu, e so ovovivipariti |
| Vuka | Levu ki na levu sara macrolecithal eggs ena veika kece species, vakatorocaketaki tu vakataki koya mai na wai.[3] | Na gone e levu cake se lailai sobu na kena vakatorocaketaki taucoko, sega ni duatani ituvaki ni larva. |
| Susu | Makrolecitali yaloka ena monotremata kei marsupial, sara Maikorolecitali yaloka ena vakasucu manumanu susu.[3] | Na gone lailai e vakatorocaketaki vata kei na ituvaki ni larva sega ni matata ena monotremata kei marsupial, vakatorocaketaki vakadodonu ena vakasucu. |
Tuvatuva
[veisau | edit source]Na veisau ni yaloka ni tuvatuva sa tekivu ena gamete (vakasucutaki) ka tekivu na kena buli na yaloka. Ena loma ni sala yatevuso, albumen, membrana ni qana, kei taudaku qana sa rawa ni qai vakayagataki.[10] Na yaloka sa oti sa qai dauvakaovaritaki kei na kena itinitini vakaluveni ni yaloka rawa ni tekivu.
Veitikina
[veisau | edit source]- ↑ "Whale Shark – Cartilaginous Fish". SeaWorld Parks & Entertainment. Archived from the original on 9 June 2014. Retrieved 27 June 2014.
- 1 2 Khanna, D.R. (2005). Biology of Birds. New Delhi, India: Discovery Publishing House. ISBN 978-81-7141-933-3. Archived from the original on 10 May 2016.
- 1 2 3 4 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedHildebrand - ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedGorbman - ↑ Hardisty, M. W.; Potter, I. C. (1971). The Biology of Lampreys. 2 (1st ed.). New York, USA: Academic Press Inc. ISBN 0-12-324801-9.
- ↑ Compagno, Leonard J. V. (1984). Sharks of the World: An annotated and illustrated catalogue of shark species known to date. Food and Agriculture Organization of the United Nations. ISBN 92-5-104543-7. OCLC 156157504.
- 1 2 3 Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedRomer & Parson - ↑ Peter, Scott (1997). Livebearing Fishes. Blacksburg, Virginia, USA: Tetra Press. p. 13. ISBN 1-56465-193-2.
- ↑ Cite error: Invalid
<ref>tag; no text was provided for refs namedStewart J. R. 1997 - ↑ Colville, Thomas P.; Bassert, Joanna M. (2015). Clinical Anatomy and Physiology for Veterinary Technicians (3rd ed.). Elsevier Health Sciences. p. 558. ISBN 9780323356206.