Setilaiti

From Wikipedia
(Redirected from Vakayago setilaiti)
Iwiliwili levu e vakatauvatani od vuravura ni na vula
Satuni ni setilaiti ni Dione cakaisausau Enceladus

Na vakayago setilaiti, se vula, setilaite, e maliwalalaka iyaya ka orbits e dua na veivuravura se lailai veivuravura (se ena so na gauna e dua tale na yago lailai ivakarau Solar).

Ena ivakarau Solar, e ono na ivakarau ni kena vakayacori na setilaiti ni planetary era tu kina e 205 era kila tu setilaiti. Va IAU-volai leleka veivuravura era kilai talega me ra vakayago setilaiti: Pluto, Haumea, Makemake, kei Eris.

Na kacivitaki vakatamata setilaite e voleka sara ga ki na vuravura ena prograde, uninclined rauni kacivi era dau nanumi tu ga ni ra sa tauyavutaki tale tu ga vakaitamerataki yasana ni na protoplanetary disi a bulia na kena lalai.[1][2] Me kena veibasai, vagauna setilaiti (vakararaba kacivitaki tu vakayawa, retrograde, eccentric se kacivi) sa dau nanuma me ivakanananu a maroroi asteroid rawa ni kakaseresere ena collisions. E vuqa na ka bibi e vakayago setilaiti ivakarau Solar sa cabori kacivi, e vuqa vei ira na setilaiti ni veika lalai era vagauna kacivi.[3] Na vula[4] ka rawa Charon[5] era sa leqa tiko ena kedra maliwa na yago era nanuma ni ra sa tekivutaki tiko mai na coqa e rua na iyaya ni proto lelevu ni planetary. Na veika eso ka na laki biu tu ena vuravura ena veiyasai vuravura sa yalataki tu ni na reaccreted me bulia e dua se sivia na kacivi ni veika vakavuravura. Me vaka ni saqata na yago planetary-tawaitaga, asteroid vula sa dau vakasamataki tiko ena cakacaka oqo. Triton sa dua tale na ka e cala; e dina ga ni sa rui levu ka voleka ni rauni kacivi, na kena toso e retrograde ka sa vaka me ivakanananu a maroroi leleka veivuravura.

Veitikina[veisau | edit source]

  1. Canup, Robin M.; Ward, William R. (30 December 2008). Origin of Europa and the Galilean Satellites. University of Arizona Press. p. 59. arXiv:0812.4995. Bibcode:2009euro.book...59C. ISBN 978-0-8165-2844-8.
  2. D'Angelo, G.; Podolak, M. (2015). "Capture and Evolution of Planetesimals in Circumjovian Disks". The Astrophysical Journal. 806 (1): 29–. arXiv:1504.04364. Bibcode:2015ApJ...806..203D. doi:10.1088/0004-637X/806/2/203.
  3. Encyclopedia of the Solar System, page 366, Academic Press, 2007, Lucy-Ann Adams McFadden, Paul Robert Weissman, Torrence V. Johnson
  4. Canup, RM & Asphaug, E (2001). "Origin of the Moon in a giant impact near the end of the Earth's formation". Nature. 412 (6848): 708–12. Bibcode:2001Natur.412..708C. doi:10.1038/35089010. PMID 11507633.
  5. Stern, SA; Weaver, HA; Steffl, AJ; Mutchler, MJ; et al. (2006). "A giant impact origin for Pluto's small natural satellites and satellite multiplicity in the Kuiper belt". Nature. 439 (7079): 946–49. Bibcode:2006Natur.439..946S. doi:10.1038/nature04548. PMID 16495992.